Sukob civilizacija / 9. Posljedice za zapad
« 8. Konfucijansko-islamska veza
Ovaj članak ne tvrdi da će civilizacijski identiteti zamijeniti sve druge identitete, da će nacije-države nestati, da će svaka civilizacija postati jedinstven i koherentan politički entitet, da se grupe unutar civilizacije neće sukobiti te da će se čak i boriti. Ova studija zagovara hipotezu da su razlike između civilizacija stvarne i važne; civilizacijska svijest je u porastu; sukobi između civilizacija zamijenit će ideološke i druge oblike sukoba kao dominantni oblik; međunarodni odnosi, povijesno predstava rezervirana za Zapadnu civilizaciju bivati će sve više odzapađivani te će postati igra u kojoj su nezapadne civilizacije sudionici, a ne samo objekti; uspješne političke i ekonomske međunarodne institucije vjerojatnije će se razviti unutar civilizacija nego između civilizacija; sukobi između grupa unutar različitih civilizacija će biti učestaliji, duži i nasilniji od sukoba između grupa unutar istih civilizacija; nasilni sukobi između grupa iz različitih civilizacija su najvjerojatniji i najopasniji izvor eskalacije, koja bi mogla voditi globalnim ratovima; glavna os svjetske politike biti će odnos između “Zapada i Ostalih”; elite u nekim rastrganim nezapadnim zemljama će pokušati svoje zemlje učiniti dijelom Zapada, ali će u većini slučajeva putem naići na velike prepreke; središnje žarište sukoba u neposrednoj budućnosti biti će između Zapada i nekoliko islamsko-konfucijanskih zemalja.
Ovo nije zagovaranje poželjnosti sukoba između civilizacija. Ovo je, jednostavno, postavljanje opisnih hipoteza o mogućem izgledu budućnosti. Ako su ove hipoteze vjerodostojne, potrebno je razmotriti njihovo značenje za politiku Zapada. Ove implikacije bi trebalo podjeliti u kratkoročne prednosti i dugoročne prilagodbe. Očito je da je u kratkoročnom interesu Zapada promoviranje veće suradnje i jedinstva u svojoj vlastitoj civilizaciji, posebno između njezinih europskih i sjevernoameričkih komponenti; priključivanje Zapadu društava Istočne Europe i Latinske Amerike čije su kulture bliske Zapadnoj; promoviranje i održavanje suradničkih odnosa sa Rusijom i Japanom; sprječavanje eskalacija lokalnih unutarcivilizacijskih sukoba u velike unutarcivilizacijske ratove; ograničavanje povećanja vojnih moći konfucijanskih i islamskih država; ublažavanje smanjivanja vojnih sposobnosti Zapada i održanje vojne prevlasti u Istočnoj i Jugozapadnoj Aziji; iskorištavanje razlika i sukoba između konfucijanskih i islamskih država; podržavanje grupa u drugim civilizacijama koje simpatiziraju zapadne vrijednosti i interese; ojačavanje međunarodnih institucija koje odražavaju i legitimiraju interese i vrijednosti Zapada i promicanje uključivanja nezapadnih država u te institucije.
U dužem razdoblju bile bi primjenjene i druge mjere. Zapadna civilizacija je i zapadna i moderna. Nezapadne civilizacije su pokušale postati moderne, a bez da postanu zapadne. Do danas, to je uspjelo samo Japanu. Nezapadne civilizacije će nastaviti pokušavati dosegnuti bogastva, tehnologije, vještine, strojeve i oružja, sve što je dio bivanja modernim. Također će pokušati pomiriti ovu modernost sa svojim tradicionalnim kulturama i vrijednostima. Njihova relativna ekonomska i vojna snaga prema Zapadu će se povećati. Stoga će se Zapad sve više morati prilagođavati ovim modernim nezapadnim civilizacijama, čija se moć približava moći Zapada, ali čije se vrijednosti i interesi značajno razlikuju od onih Zapada. Ovo će od Zapada zahtjevati da održi svoju ekonomsku i vojnu moć, potrebnu za zaštitu svojih interesa naspram interesa tih civilizacija. To će, međutim, od Zapada zahtjevati i razvijanje dubljeg razumijevanja temeljnih religijskih i filozofskih pretpostavki drugih civilizacija te načina na koje ljudi u tim civilizacijama vide njihove interese. To će zahtjevati ulaganje napora u prepoznavanje elementata istovjetnosti između Zapada i drugih civilizacija. U doglednoj budućnosti neće biti univerzalne civilizacije, već će postojati svijet različitih civilizacija, od kojih će se svaka morati naučiti suživotu sa drugima.
O ISLAMU » pogled sa zapada 
Komentiraj